Naučite više o koristima vježbe i kako Vam održavanje forme može pomoći da ostanete zdravi i ublažite bol.
Zašto je vježba dobra za Vas
Ponekad može biti teško ostati aktivan i vježbati, ali uloženi trud je zaista isplativ. Minimalno preporučeno vrijeme vježbanja za sve u dobi od 18. do preko 65. godine je pola sata dnevno, barem pet dana u tjednu. Za stvarne zdravstvene dobrobiti vrijeme vježbanja treba udvostručiti; što više vježbate, to je bolje za Vas.
Kako biste smanjili kardiovaskularni rizik (rizik od bolesti srca) i ostvarili koristi za svoje zdravlje, trebali biste se kretati dovoljno brzo da povećate broj otkucaja srca, brzinu disanja i osjećaj topline (tj. umjerena vježba).
Koristi vježbanja se odražavaju na Vašu fizičku i mentalnu dobrobit. Istraživanja su pokazala da tjelesna aktivnost može povećati samopoštovanje, raspoloženje, kvalitetu sna i energiju te smanjiti rizik od stresa i depresije. Vježbom možete ojačati kosti i mišiće, što Vam pomaže da ostanete u formi i dovoljno zdravi za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, kao što su rad, obavljanje kupovine ili igranje sa svojom djecom i unučadi.
Spoticanja i padovi su česti uzroci bolnih ozljeda, posebno kod starijih osoba, no tjednim vježbanjem ravnoteže i snage, u kombinaciji s aerobnim aktivnostima umjerenog intenziteta (poput brzog hodanja) možete umanjiti opasnost od pada.
Jeste li znali?
Odrasli bi trebali izvoditi i vježbe snage većih mišićnih skupina, npr. nogu ili ruku, dva ili više dana u tjednu.*
Vježbanje i osteoartritis
Vježbanje je od presudne važnosti za ljude s osteoartritisom (najčešćom vrstom artritisa), jer ono povećava snagu i fleksibilnost, smanjuje bol u zglobovima i suzbija umor. Može umanjiti rizik od osteoartritisa i pomoći u smanjenju tjelesne težine što dokazano utječe na smanjivanje rizika od oboljenja osteoartritisom koljena. Vježbanje za vrijeme trajanja boli u zglobovima može biti naporno, ali umjerena vježba može ublažiti Vašu bol i pomoći pri održavanju zdrave tjelesne težine.
Kako započeti
Prije nego započnete s novim režimom vježbe, razgovarajte sa svojim liječnikom ili stručnom osobom o vrstama vježbi i kretanja koje su za Vas najbolje. To će Vam pomoći da napravite plan vježbanja koji će Vam omogućiti najviše dobrobiti.
Svaka osoba i svaka situacija su različiti; prema tome, vježbu treba prilagoditi Vašim osobnim potrebama. Na primjer, ako cijeli dan provodite pred računalom i patite od boli u vratu i leđima zbog lošeg držanja, mogli biste uključiti vježbe istezanja u svoju dnevnu rutinu jer istezanje ukočenih mišića olakšava kretanje. Ako Vam hodanje ili trčanje izazivaju bol, pokušajte se baviti plivanjem ili jogom, što bi moglo blaže djelovati na bolne zglobove.
Što god odaberete, zapamtite da je bilo kakva vježba bolja od nikakve vježbe i da ćete se bolje osjećati što ste u boljoj formi.
* WHO | Physical activity. 2016. WHO | Physical activity. [ONLINE] Dostupno na: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs385/en/. [Pristupljeno 20. travnja 2016.]
Saznajte više
Pokreti za ublažavanje boli u leđima
Kretanje može biti najbolji način ublažavanja boli u Vašim leđima. Evo nekih savjeta koji Vam mogu pomoći da ostanete aktivni.
Saznajte višeBolovi i njihovo liječenje
Saznajte kako biste trebali liječiti specifičnu vrstu boli...
Saznajte višeSve što morate znati o ublažavanju boli
Ovdje objašnjavamo načine na koje različite vrste proizvoda za ublažavanje boli djeluju kako bismo Vam pomogli pri odabiru najboljeg lijeka za Vašu bol.
*GSK Global Pain Index Research (2014.), izvješće
Saznajte više